Izaberite stranicu

Neprihvatanje traumatske situacije koja nastaje u odnosu s bližnjima, izazvano je vezanošću za odnose, čovekovom vezanošću za lične aspekte ljudske sreće.

 

Koja će bolest blokirati duševnu patologiju – određeno je stupnjem neprihvatanja traumatske situacije a takođe i čovekovom ličnošću. Burno neprihvatanje situacije kod jednih može izazvati povišen pritisak, kod drugih posle eksplozije mržnje počinje da slabi vid ili dolazi do moždanog udara, kod trećih će se pojaviti problem sa štitnom žlezdom. No suština svih problema je ista: neprihvatanje boli, neostvarene želje u ličnim odnosima.

 

Problemi sa štitnom žlezdom nastaju, po pravilu, kao posledica povećane čovekove težnje da kontroliše svoju okolinu i kao posledica njegovog pokušaja da upravlja situacijama koje nastaju iz odnosa s najbližima, prije svega sa voljenom osobom suprotnog pola. Štitna žlezda strada previše ljubomornim i osjetljivim ljudima, koji se lako uvrede, koji uz to imaju i ne male ambicije, ljudima čiji je stupanj gordosti i ljubomore prilično visok.

Svi naši oseti i osećaji su povezani sa žlezdama.

Što se događa kada mislimo na čoveka koga volimo. Svakom misaonom procesu prethode i prate ga duboki osećaji. Kada želimo videti voljenu osobu, pre svega, uključuju se žlezde slinovnice. To je mehanizam koji postoji hiljadama godina. Čak i danas, posle hiljade godina, pri svakom kontaktu s vanjskim svetom dolazi do aktiviranja pljuvačnih žlezda. Pri tome, što je kontakt za nas važniji intenzivnije je lučenje pljuvačke. Pri takvom kontaktu s vanjskim svetom čoveku prvo prorade pljuvačne žlezde, onda se uključi štitna žlezda, a posle toga pamkreas.

Štitna žlezda, kontrolirajući i upravljajući situacijom, pomaže nam da realiziramo želje. Ako naiđemo na prepreke u ostvarivanju svojih želja to jest ako dođe do njihovog uniženja u onoj meri u kojoj pružamo otpor, ne prihvatamo situaciju, u toj meri štitna žlezda burnije reaguje povećavajući svoju aktivnost. Takva nekontrolirana eksplozija energije opasna je za organizam. Trudeći se da pobedimo situaciju po svaku cenu, mi pokušavamo njome upravljati ne samo na površinskom, već i na unutarnjem, dubinskom nivou. Čak i ako uvidimo uzaludnost svojih pokušaja da na vanjskom planu nešto promenimo, može se dogoditi da se na suptilnom nivou i dalje borimo sa situacijom, trošeći veliku količinu energije.,

Početak problema

U početku problem nastaje u žlezdi kao energetskom organu a onda problemi izbijaju i na fizičkom nivou. Ako hiperaktivnost štitne žlijezde postane opasna, doći će do nagle blokade njezine aktivnosti.

Što se više vežemo za ljudsku sreću, to više energije gubimo da bismo je zadržali. Neprestani napor dovodi do degeneracije organa, pojavljuju se čvorići: organske promjene ograničavaju nekontrolisano trošenje energije.

Žene i štitna žlezda

Odricanje od ljubavi prema mužu koji nije ispunio neka ženina očekivanja, izgleda kao želja da se s njim rastane. Sve je to neprihvatanje uniženja sudbine koje osoba ne može da prihvati a onda uniženje dolazi u prinudnom obliku, kada se pojave ginekološki problemi ili nastane disfunkcija štitne žlezde.

Problemi s decom

Jedan od faktora koji mogu izbaciti čovjeka iz koloseka i dovesti do bolesti štitne žezde je problematično dete. Ako roditelji nisu svoje dete naučili da se prilagodi životu, onda će u periodu složenih, dugotrajnih bolnih situacija, biti prinuđeni da neprestano troše energiju da bi spasili dete i to može dovesti do hormonalnih poremećaja.

To znači da se nepravilna reakcija na životne stresove, koja je prenesena deci, sada vraća. Kada je dete malo, to se gotovo ne može primetiti, ali kada uđe u period polnog sazrevanja i kada njegova nepravilna reakcija na dolazeće događaje počne razarati, tada se kod roditelja pojavljuju ozbiljni problemi sa zdravljem, u ovom slučaju – sa štitnom žlezdom.

Rešenje

Lekovi ne poboljšavaju čovjekov karakter i ne menjaju njegov odnos prema životu.

Ako štitna žlezda ne uspije izaći na kraj s opterećenjem, onda, da bi se izbeglo njezino oštećenje, prvo što treba učiniti je, sprečiti gubitak energije, odnosno izbegavati nove stresne situacije.

Trebamo naučiti kako prihvatiti gubitak ljudske sreće, treba steći refleks očuvanja ljubavi. Potrebno je da zaista u potpunosti pustimo bliskog čoveka, oslobodimo se svih pretenzija prema njemu i svih strahova za njega. Zadovoljstvo se mora zameniti nevezanošću, tada se ljubav ne pretvara u vezanost i ne donosi duševne i fizičke muke.

U odnosu s bliskim ljudima treba razumeti glavno: unutra, duboko u sebi, bližnjeg treba prihvatiti onakvog kakav jeste. Nedopustivo je težiti da njegova sudbina u potpunosti postane identična našoj. Ponašanje bliskog čoveka prema nama, određeno je nekom drugom logikom.

Izvana, treba štititi svoja prava, s bližnjima se treba sukobljavati, inače će odnos izgubiti energiju. Ako se potrudimo pri tome da u duši stalno održimo osećaj ljubavi, tada zahtevi i oštre mere mogu dati rezultat. Kada čovek pokuša pobeći od porodičnih problema u posao, to je u suštini zamena ljubomore gordošću i tada se i u toj sferi, postepeno nakupljaju problemi. Čvrsta kontrola i „probijanje“ na poslu, takođe dovode do preopterećenja štitne žlezde i stvara dalje probleme s njom.

Mi ne znamo što se događa u našoj podsvesti, u kakvom su stanju najdublji slojevi naše ličnosti.  Stupanj bola i potresa kroz koje moramo proći određeni su veličinom naših unutarnjih problema.

Često se bolna situacija, naizgled nesavladiva, vremenom utapa u našu podsvest i više nam ne nanosi veliku bol. Mi kažemo: vreme leči sve. A zapravo, samo podsvest ne oseća bol, no energija nastavlja da otiče, gubimo je. Kada takva situacija, uronjena u podsvest dođe do slojeva fizičkog zdravlja, psihe ili sudbine, počinjemo se bezbolno raspadati ili, da bi se spasili, teško se razbolevamo ne shvatajući pri tome šta se događa.

 

Treba shvatiti: vreme ne leči. Leči ljubav.

Vreme razara situaciju i stvara iluziju izlečenja. Ali na finim planovima nema roka trajanja i ono što smo učinili, katkad je nevidljivo prisutno, tu pokraj nas.

Ono nikuda ne odlazi.

Ono se menja ili iščezava kada se promenimo mi.

 

 

econet

Stručni saradnik (Serbia) dr sci. med. Draško Jevđenić

Bioinformacioni centar Beograd

Call centar:

+381 65 449 60 26 (tel i viber)

+387 66 630 949 (tel i viber)

e – mail:

bioinfocentar@gmail.com