
Asidoxin: Vaskulitis – upala zidova krvnih sudova
Zašto dolazi do upale krvnih sudova i šta tada treba učiniti
Postavljanje dijagnoze vaskulitisa jedan je od najvećih izazova u medicini. Preciznije pod nazivom vaskulitis misli se na raznoliku grupu procesa u zidu krvnih sudova. Klinička slika upale zavisi od obima zahvatanja pojedinog organa ili organskog sistema kao i o ukupnom broju zahvaćenih organa.
Šta se krije iza dijagnoze vaskulitisa
Ova bolest može imati različite uzroke. Danas lekari razlikuju nekoliko dominantnih.
- Zarazni faktor. Glavnu ulogu u nastanku vaskulitisa igraju žarišta hronične infekcije u telu. Postoji privremena veza između pojave zarazne bolesti i pojave vaskulitisa. Stoga se mora zapamtiti da bilo koji infektivni fokus u telu može predstavljati opasnost za krvne sudove. Ova bolest može da se pojavi usled primarne lezije u sistemu krvotoka, kao i sekundarne koja nastaje pod uticajem bakterija, toksina, imunih kompleksa i virusa na zidu krvnih sudova. Treba napomenuti da se sekundarni vaskulitis može oblikovati kod zaraznih ili autoimunih bolesti, kao i kod malignih tumora.
- Uloga lekova u razvoju vaskulitisa. Znaci oštećenja krvnih žila mogu se pojaviti odmah nakon kontakta leka sa pacijentom. Trenutno je poznato više od 150 lekova, čiji unos izaziva razvoj vaskulitisa. Najčešće, ova vrsta reakcije može izazvati uzimanje sulfa lekova, antibiotika, jodnih preparata, radioaktivnih supstanci, B vitamina, analgetika i tuberkulostata.
- Nasledna predispozicija se takođe ne može isključiti.
- Isto tako, krvni sudovi mogu patiti zbog pregrevanja ili hipotermije osobe i mnogih drugih faktora. Koji organi će patiti od vaskulitisa, zavisi od toga koji su krvni sudovi pogođeni bolešću. Recimo, s oštećenjem koronarnih sudova srca, počinju problemi sa srčanim mišićima usled kršenja njegove ishrane. Posledica hemoragijskog vaskulitisa može biti artritis, često sa ozbiljnim zajedničkim deformacijama i poremećajem gastrointestinalnog trakta. U slučaju oštećenja krvnih sudova u bubrezima dolazi do nefritisa, infarkta bubrega i tako dalje.
Simptomi
Povećanje temperature, osipi na koži, gubitak snage, bol u mišićima, zglobovima, trbuhu i drugi neprijatni simptomi mogu signalizirati razvoj vaskulitisa – upale zidova krvnih sudova.
Simptomi hemoragičnog vaskulitisa su uvek očigledni: javljaju se u obliku osipa na koži koji mogu proći talasom. Veoma često možete videti osip na više mesta koji ima različite faze razvoja. Karakteristični popratni simptomi su oticanje kože ispod vlasišta koje se može proširiti na usne. Edemi se mogu javiti na nogama, leđima, na rukama i u perineumu. Kod sistemskog vaskulitisa, nekoliko tkiva ili organa u telu je uključeno u proces bolesti odjednom, pa lečenje uključuje sveobuhvatan i individualan pristup. Osnova sistemskog vaskulitisa je stvaranje mikrotromba koji začepljuju sitne sudove, usled čega se razvija ishemija tkiva usled nedovoljnog snabdevanja kiseonikom kroz oštećeni krvotok. Sistemski vaskulitis nastaje zbog vaskularnih lezija bilo koje lokalizacije. Najčešće se aktiviranje tromboze dešava na pozadini infekcije ili alergije. Vaskulitis ima mnogo različitih simptoma, pošto pogađa razne organe. Ako je koža pogođena, pojavljuju se svrab i osip na koži. Ako bolest pogađa krvne sudove koji snabdevaju krv nervnim tkivima, tada dolazi do smanjenja osetljivosti i slabosti mišića. U slučaju da utiče na bolest moždanih krvnih sudova, rizik od moždanog udara raste a ako je pogođeno srce, moguć je i srčani udar. Takođe, vaskulitis karakteriše nedostatak apetita, gubitak težine, vrućica i gubitak snage. U prvoj fazi potrebno je proći opšti pregled, a zatim pažljivo pregledati pogođene organe. Po pravilu, ako se vaskulitis počeo pojavljivati kao posledica alergijske reakcije, tada lečenje nije potrebno, proći će samo od sebe. Ali ako su pogođena pluća, bubrezi, mozak ili drugi vitalni organi, tada treba odmah započeti terapiju lečenjem. Vredi napomenuti da uzroci vaskulitisa u mnogim slučajevima ostaju nepoznati.
Da li je moguće izbeći vaskulitis i kako ga lečiti
Lečenje vaskularne bolesti prvenstveno zavisi od vrste vaskulitisa, težine upalnog procesa i organa koji je zahvaćen.
Sistemski vaskulitis je autoimuna bolest, pa je lečenje pre svega usmereno na minimiziranje odgovora imunog sistema, što smanjuje intenzitet simptoma. Uzimanje lekova koji suzbijaju imunološki sistem može se nastaviti nekoliko godina da bi se postigla stabilna remisija. Druga faza lečenja se sprovodi radi vraćanja funkcija organa koji su bili pogođeni bolešću. Po pravilu se lečenje izvodi u zavisnosti od stepena infekcije različitih organa i sistema. Štaviše, potrebna je višekomponentna terapija, odnosno sveobuhvatan pristup da bi se obnovio imuni sistem i eliminisale kliničke manifestacije. U praktičnoj medicini najčešće se koriste antihistaminici i protivupalni lekovi, u težim slučajevima se koriste lekovi koji suzbijaju imuni sistem. Pored toga, lekovi treba da ojačaju zidove krvnih sudova i smanje uticaj imunih kompleksa na njih. Vaskulitis treba lečiti pod kontrolom laboratorijskih ispitivanja. Kod vaskulitisa neophodno je i pročišćavanje creva. Za spoljno lečenje, koje ima sekundarnu, pomoćnu vrednost, tokom perioda ljubičastih osipa koriste se masti koje pomažu u vraćanju elastičnosti i gustine vaskularnih zidova. Sa erozivno – ulcerativnim manifestacijama koriste se epitelizacijske masti. Pacijenti sa svim oblicima alergijskog vaskulitisa trebali bi biti pod preventivnim merama protiv ponovne pojave.
Kod hemoragičnog vaskulitisa, sekundarnog vaskulitisa sa komplikacijama, lečenje supstratima koji sadrže alkohol je efikasno, jer se oni bolje apsorbuju u sluznici gastrointestinalnog trakta i u koži.
Tinktura od limuna, klinčića i Asidoxin sol.
Vaskulitis je bolest koja kada se jednom pojavi, može se ponovo pojaviti. Zato je kod ove patologije veoma važna prevencija, koja uključuje ne samo lekove.
Pitanja ishrane je jako važno. Ona povećava elastičnost zidova krvnih sudova, smanjuje nivo holesterola, podstiče cirkulaciju krvi, stabilizuje vodeno – slani balans.
Autor: Вячеслав Варнавский / Translation and processing dr Ivana Miljković
Bioinformacioni centar Beograd / asidox.com
Скорашњи коментари